Muzej Hercegovine organizirao je u srijedu u Mostaru izložbu pod nazivom 'Džemal Bijedić, posljednji oproštaj, januar '77', povodom 41. godišnjice pogibije Džemala Bijedića.

Izložbom je obuhvaćen dio dokumentarne građe iz muzejske zbirke 'Džemal Bijedić' koji se odnosi na sahranu i komemoraciju iz siječnja 1977. godine, a koju čine fotografije sa mjesta nesreće, fotografije sa komemorativnih sjednica u Skupštini Jugoslavije i Skupštini Bosne i Hercegovine, Saveznoj vladi i rodnom Mostaru.

Pored fotografija, izloženi su i telegrami sućuti, kao i pisanje tiska o tom događaju, prvenstveno mostarske 'Slobode' i sarajevskog 'Oslobođenja'.

Direktor Muzeja Hercegovine Asim Krhan istaknuo je kako taj Muzej, obilježavajući značajne datume već deset godina zaredom, posebnu pažnju posvećuje datumima vezanim za Džemala Bijedića i za povijest 20. stoljeća, te da su se ove godine opredijelili za dio građe koja je vezana za njegovu sahranu i posljednji oproštaj.

Profesor sa Sarajevskog univerziteta dr. Husnija Kamberović, inače autor knjige 'Džemal Bijedić - politička biografija', naglasio je kako je smrt Džemala Bijedića 18. siječnja 1977. godine djelovala šokantno za svijet jer je Džemal Bijedić bio jako poznata politička ličnost, čovjek koji je u svojoj političkoj karijeri obišao brojne zemlje, uključujući i najveće zemlje svijeta - SAD, Kinu, Sovjetski Savez, te razgovarao s mnogim državnicima u svijetu.

Prema njegovim riječima, Džemal Bijedić se izdvajao iz 'sivila socijalističkih političara', a pogotovo 'od političara koje danas imamo', i po izostanku 'ideološke rigidnosti, koja je bila prisutna u velikom broju političara i u njegovo doba, i koja je - samo sa nekim drugim predznakom - dominanto obilježje političkih elita', koje danas susrećemo.

"Svi mediji u svijetu pisali su o nesreći, tragediji koja je zadesila jugoslavensku državu. Nitko tu tragediju nije svodio samo na smrt jednog jugoslavenskog predsjednika nego su je uvijek dovodili u vezu sa smrću jednog čovjeka koji je imao ogromnu međunarodnu reputaciju, ne samo u nesvrstanom svijetu, nego i na istoku i na zapadu.

Bijedić je bio reprezentant jugoslavenskog statusa u to vrijeme u svijetu i današnje postjugoslavenske države ne mogu se ni približiti tom značaju koji su i Bijedić i jugoslavenska država u to vrijeme imali u međunarodnim odnosima", zaključio je Kamberović.

Kustosica Muzeja Hercegovine i jedna od autorica izložbe, Indira Gaštan-Bešo podsjetila je uz ostalo kako su sahrani Džemala Bijedića u Sarajevu prisustvovali i diplomatski i drugi predstavnici stranih zemalja.

Izložba u Centru za kulturu Mostar ostat će otvorena narednih sedam dana.

Džemal Bijedić je, 18. siječnja 1977. godine poginuo u avionskoj nesreći u - za mnoge - nerazjašnjenim i sumnjivim okolnostima, a članovi najuže Bijedićeve rodbine su u više navrata nakon njegove pogibije tvrdili kako se radilo o klasičnom političkom ubojstvu i atentatu. Sahranjen je 21.1.1977. u Sarajevu.